Lijekovi i vožnja: kada terapija može ugroziti sigurnost u prometu

Vožnja zahtijeva stalnu pozornost, brze reakcije, dobru procjenu udaljenosti i koordinaciju pokreta. Međutim, pojedini lijekovi mogu privremeno promijeniti upravo te sposobnosti – čak i kada se uzimaju u propisanoj dozi i prema preporuci liječnika.

Rizik nije jednak za sve osobe. Na djelovanje lijeka utječu dob, tjelesna masa, zdravstveno stanje, doza, vrijeme uzimanja te istodobna primjena drugih lijekova, dodataka prehrani, hrane ili alkohola. Poseban oprez potreban je pri uvođenju nove terapije, promjeni doze i kombiniranju više lijekova.

Nuspojave važne za vozače

Lijekovi mogu izazvati pospanost, omaglicu, vrtoglavicu, poremećaje vida, usporene reakcije, slabiju koncentraciju, zbunjenost ili smanjenu koordinaciju. Takve posljedice mogu povećati opasnost od pogrešne procjene situacije, kasnog kočenja ili gubitka kontrole nad vozilom.

Dodatni je problem što neke osobe nuspojave ne prepoznaju odmah. Primjerice, stimulativni sastojci u lijekovima protiv prehlade mogu stvoriti prividan osjećaj budnosti, dok istodobno uzrokuju nemir, lupanje srca ili vrtoglavicu.

Skupine lijekova koje traže oprez

Najveći oprez potreban je kod lijekova za smirenje i spavanje, jakih analgetika, pojedinih lijekova za epilepsiju, depresiju i psihičke smetnje, ali i kod dijela pripravaka protiv alergije, prehlade, kašlja ili mučnine.

Nuspojave ne znače da osoba automatski ne smije voziti, ali su znak da prije vožnje treba procijeniti vlastito stanje i, prema potrebi, savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom.

Lijekovi s izraženijim utjecajem

Među lijekovima koje izvor navodi kao one s jakim utjecajem na psihofizičke sposobnosti nalaze se, između ostalih:

• Amitriptilin
• Bromazepam
• Buprenorfin
• Diazepam
• Dimenhidrinat
• Fentanil
• Lorazepam
• Metadon
• Midazolam
• Morfin
• Promazin
• Primidon

U ovoj se skupini nalaze sedativi, benzodiazepini, opioidni analgetici i pojedini lijekovi za neurološka ili psihijatrijska stanja. Kod njih je rizik od pospanosti, usporenosti i slabije koordinacije posebno važan za vozače. 

Lijekovi s mogućim utjecajem

Pod određenim okolnostima na vozačke sposobnosti mogu utjecati i aciklovir, baklofen, ciprofloksacin, indometacin, inzulinski pripravci, izoniazid, lidokain, metronidazol i nitrofurantoin. Utjecaj može ovisiti o dozi, reakciji pojedinca, osnovnoj bolesti i kombinaciji s drugim lijekovima. 

U skupini lijekova s manjim do umjerenim mogućim utjecajem navode se, primjerice, alprazolam, cinarizin, fluoksetin, haloperidol, karbamazepin, kodein, klonazepam, paroksetin, sertralin, tramadol, valproat i zolpidem. Iako učinak može biti slabiji ili individualno različit, vozač ne bi trebao podcijeniti pojavu umora, smetnji koncentracije ili vrtoglavice. 

Poseban oprez bez recepta

Lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta nisu nužno bezopasni za vožnju. Kombinirani pripravci protiv glavobolje, prehlade i gripe mogu sadržavati kofein, pseudoefedrin ili fenilefrin, dok neki proizvodi sadrže kodein, klorfenamin, valerijanu ili hipericin. Te tvari kod dijela korisnika mogu izazvati pospanost, zbunjenost, mučninu, vrtoglavicu ili nemir.

Zato je važno pročitati upozorenja na pakiranju i u uputi o lijeku. Ako je označeno da lijek može utjecati na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima, vožnju je najbolje odgoditi dok se ne utvrdi kako terapija djeluje na organizam.

Alkohol dodatno povećava rizik

Alkohol i lijekovi opasna su kombinacija, osobito kod sedativa, lijekova za spavanje, analgetika i preparata koji djeluju na središnji živčani sustav. Kombinacija može pojačati pospanost, smanjiti koordinaciju i usporiti reakcije više nego što vozač očekuje.

Najsigurnije je izbjegavati alkohol tijekom terapije ako to preporučuje liječnik, ljekarnik ili uputa o lijeku. Ne treba se oslanjati na subjektivni osjećaj da je osoba „dovoljno dobro” za volan.

Što napraviti prije vožnje?

• Pročitajte uputu o lijeku i upozorenja o upravljanju vozilima.
• Kod nove terapije ili promjene doze najprije procijenite kako lijek djeluje na vas.
• Nemojte voziti ako osjećate pospanost, omaglicu, slabost, vrtoglavicu, zbunjenost ili smetnje vida.
• Ne kombinirajte lijekove s alkoholom.
• Ako niste sigurni, pitajte liječnika ili ljekarnika smijete li voziti i kada je najpametnije uzeti terapiju.

Sigurna vožnja nije samo pitanje alkohola i brzine. Odgovorno ponašanje uključuje i procjenu vlastitog psihofizičkog stanja, posebno kada se uzimaju lijekovi koji mogu promijeniti pozornost, reflekse i sposobnost reagiranja u prometu.

Izvori popisa: Autoklub Maksimir, „Lijekovi opasni za vozače”.