Državni ured za reviziju ocijenio prilagodbu klimatskim promjenama u Hrvatskoj djelomično učinkovitom

"Državna revizija utvrdila je brojne propuste u načinu na koji se Hrvatska prilagođava klimatskoj krizi. Sve se događa sporo, koordinacija među različitim sektorima i razinama vlasti je loša, a nema ni jasne evidencije o tome što se točno radi ni koji su učinci tog rada", piše Klimatski portal u tekstu naslovljenom "Državna revizija: Hrvatske vlasti zabušavaju u prilagodbi na klimatske promjene".

Revizija je obuhvatila razdoblje do svibnja 2024., a cilj je bio procijeniti sposobnost Hrvatske da odgovori na negativne učinke klimatskih promjena i smanji njihovu ranjivost na okoliš, društvo i gospodarstvo.

Glavni nalazi revizije

Revizija je utvrdila da su poduzete određene aktivnosti, uključujući:

• Uspostavljanje zakonodavnog okvira i donošenje Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070.
• Provođenje procjene rizika od klimatskih promjena i definiranje mjera prilagodbe za osam ranjivih sektora.
• Informiranje javnosti o potrebi prilagodbe klimatskim promjenama.
• Sufinanciranje projekata povezanih s prilagodbom putem javnih poziva u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Utvrđeni nedostaci

Unatoč pozitivnim koracima, izvješće je istaknulo značajne propuste:

• Nedostatak kvalificiranog osoblja za poslove vezane uz prilagodbu klimatskim promjenama.
• Neosnivanje Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju u propisanom roku.
• Nepostojanje Akcijskog plana prilagodbe koji bi trebao sadržavati konkretne mjere, rokove, financijske izvore i pokazatelje provedbe.
• Nedovoljno uključivanje ranjivih skupina u procese odlučivanja i procjenu rizika.
• Izostanak sustavnog praćenja i evaluacije provedbe mjera prilagodbe, što otežava transparentnost prema javnosti i donositeljima odluka.

Preporuke Ureda

Državni ured za reviziju predložio je niz mjera za poboljšanje učinkovitosti:

• Ojačati kapacitete Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
• Hitno osnovati Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju.
• Uspostaviti sustavnu koordinaciju između nacionalne, regionalne i lokalne razine.
• Razviti Akcijski plan prilagodbe s jasno definiranim ciljevima, financijskim sredstvima i pokazateljima uspješnosti.
• Osigurati transparentno praćenje rezultata provedbe mjera prilagodbe i redovito informirati javnost.

Kontekst klimatskih izazova

Izvješće naglašava da su najveći klimatski rizici za Hrvatsku suše, podizanje razine mora i poplave. Projekcije ukazuju na povećanu učestalost ekstremnih vremenskih događaja koji ugrožavaju poljoprivredu, infrastrukturu, zdravlje stanovništva te energetske resurse zemlje. Južna Europa, uključujući Hrvatsku, posebno je ranjiva zbog sve većeg utjecaja vrućine i suša.

Ova revizija pruža ključne smjernice za unapređenje nacionalnih kapaciteta u borbi protiv klimatskih promjena te ističe potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se osigurala održivost društva i gospodarstva.

Foto: Martin Olaf: https://www.pexels.com/photo/b...